Termin 'barok' potječe iz portugalskog jezika, značio je 'nepravilan biser', a u 16.stoljeću ga Francuzi koriste sa značenjem 'neobičnoga'.
Izraz se dugo upotrebljavao za označavanje 'neobičnog i smiješnog', čime se naglašavala suprotnost barokne 'bizarne' umjetnosti prema uravnoteženosti klasične umjetnosti antike i renesanse.
Kao što je umjetnost renesanse bila svjetovnija i orijentirana na idealnog čovjeka, epoha baroka donosi subjektivnost, umjetnička djela postaju sve osobnija.
John de Critz (1558.-1642.), Henry Wriothesley u Toweru,1602/03., Bridgeman Art Library, London.
Slika prikazuje H. Wriothesleya, III. Lorda Southamptona, koji je tijekom dvije godine bio zatočen u londonskom Toweru. Pretpostavlja se da je macu Trixie potajno donijela lordova supruga, kako bi mu ljubimica pravila društvo.
 
J. de Critz, detalj lordove mace.
Koliko je lijepa crno-bijela Trixie bila važna svojem vlasniku, pokazuje njegova želja da budu zajedno portretirani, prije negoli je pušten na slobodu.
 
«Rajski vrt», primjer slikarske suradnje Petera Paula Rubensa, njegovoga sina Jana Rubensa i Jana Brueghela starijeg, iz 1615.godine. Den Haag, Mauritshuis.
Dole se vidi detalj slike, preslatka maca uz Evine noge
 
Kao model za umiljatu Evinu macu očito je poslužila kućna maca, mazna i dražesna, koja se uvelike razlikuje od većine grabežljivih mačaka sa flamanskih slika mrtvih priroda.
 
Samuel van Hoogstraten, Pogled niz hodnik, 1662., Dyrham Park, Avon.
Tipičan nizozemski prikaz interijera, u kojemu je prisustvo ljudi u drugom planu.
Dugačak hodnik djeluje kao da je služavka netom izašla ostavivši za sobom metlu, pa na svježe oribanom podu prve tragove ostavljaju znatiželjni kućni ljubimci, jedan pas i maca.
 
Hoogstraten, detalj gornje slike: dobroćudna domaća maca koja šeta hodnikom, s tipično uzdignutim repom.
 
Gerard ter Borch (1617.-1681.), 'Obitelj brusača noževa', detalj.
Slikar je vrlo jednostavno i vješto prikazao ovu domaću macu, koja živi uz svoju siromašnu obitelj.
Možda zbog njezinog iščekivanja i znatiželjnog pogleda s onim starim pitanjem 'ima li tu što za pojesti'- ova maca djeluje suvremeno, poput bilo kojeg današnjeg umiljatog tabija.
 
Louis Le Nain, Sretna obitelj, 1642.
i detalj dječaka i mace (dole), Louvre
Le Nain je sigurno već dobro poznavao bijelo-sivu macu koju je naslikao uz dječaka na prikazu 'Sretne obitelji'- istu umiljatu macu vidimo i na drugoj slici seljačke obitelji.
Mala kućna ljubimica, kao uostalom niti njezina obitelj, nije znala da će se njezinom liku jednom diviti ljubitelji umjetnosti, i mačaka, iz čitavog svijeta..
 
Judith Leyster, detalj genre scene s djetetom i mačkom, prva pol.17.st.
Tipične vedre genre scene ove nizozemske slikarice često uključuju mace, vrlo dražestan i topao detalj slike. Naslikane mace pokazuju da ih je Leyster dobro poznavala i vješto prikazivala u karakterističnim mačjim pozama.
Tako se u izrazu pojedine mace može iščitati njezina narav, kao i očita želja da poziranje već jednom završi!
 
Judith Leyster, Djeca s mačkom i jeguljom, Nacionalna galerija, London.
dole: detalj slike
Judith Leyster (1609.-1660.), slikarica iz Haarlema, bila je prva žena koja je postala članom slikarske bratovštine u Haarlemu.
Sa suprugom Janom Molenaerom dijelila je slikarski atelijer.
Njezine slike obuhvaćaju mnoge svakodnevne prizore, portrete, mrtve prirode i gravure manjih formata. Premda je svojevremeno bila poznata umjetnica, slikarstvo Judith Leyster je tijekom vremena palo u zaborav te je često pripisivano njezinom učitelju, slavnom Fransu Halsu. Tek početkom 20.stoljeća njezin rad je iznova prepoznat - njezine slike žena i djece danas su prototipi slikarstva kasnog 17. i ranog 18.stoljeća
 
Judith Leyster, Autoportret, 1630., Nacionalna galerija umjetnosti, Washington.
Godine 1636. Judith Leyster je postala ženom Jana Molenaera, čije slike su prikazane ispod.
Poznato je da je Judith sudjelovala na radovima svojeg supruga, a neka od njihovih petero djece i kućne mace bili su im česti slikarski modeli.
 
Jan Miense Molenaer (1610.-1668.), Djeca s mačkom, Muzej umjetnosti, Dunkerque.
Nalik slikama svoje supruge, i J.Molenaer je ovdje prikazao zaigranu djecu s macom u rukama.
Jan Molenaer, Alegorijski portret obitelji na terasi, i detalj (dole).
Muzej umjetnosti, Richmond
Na alegorijskom prikazu nalazi se
i ovaj detalj majmuna s macom. Majmunima i drugim egzotičnim životinjama iz dalekih zemalja se često trgovalo, poklanjalo ih se i držalo kao ljubimce. Maca u naručju svezanog majmuna ne izgleda presretna, premda je on nježno drži.
Detalji nalik ovome pridonose zanimljivosti slike a ujedno nas podsjećaju na položaj barokne mace, uobičajene 'podstanarke' ljudskih domova ali još uvijek većinom daleko od današnjeg pojma kućne ljubimice..
 
Eglon Hendrik van der Neer (1603.-1677.), Djeca s ptičjom krletkom i mačkom, Kunsthalle Karlsruhe.
Prikaz likova na prozoru tipična je genre scena toga doba, na prozorima i vratima prikazivalo se ljude svih dobi i zanimanja u vedrim trenucima njihove svakodnevnice. Djeca na slici vragolasto izazivaju mačku, pokazujući joj pticu u krletci te iščekuju njezinu reakciju. No maca je pomalo zbunjena i ne pokazuje veći interes, te čitav prizor uključujući macu odiše mirnom blagošću.
 
Jan Steen, Autoportret, 1670.
Zahvaljujući ovome slikaru, dobivamo uvid u veselu svakodnevicu običnih ljudi i domaćih maca u 17.stoljeću.
Na Steenovim živahnim scenama iz gostionica, seoskih kuća i škola, gdje su mu modeli često bili poznanici i članovi obitelji, naročito djeca, maca se pojavljuje skoro redovito.
 
Jan Steen, detalj slike 'Bračni ugovor', 1668.
Detalj dječaka koji se igra s bijelom macom prisutan je na mnogim Steenovim slikama. Na ovim se prizorima uglavnom odvija više radnji istovremeno, a dječak i maca su vedar akcent domaće atmosfere.
Primjetno je da Steen na više svojih radova slika isti tip mace, zasigurno se radi o mačjoj obitelji koja je bila dio njegovog vlastitog kućanstva odnosno gostionice.
 
Jan Steen, Živahni ljudi, i detalj slike (dole)
Dok su gosti zabavljeni hranom, pićem pjesmom i razgovorom, jedan dječak sjedi na podu i igra se s malom, bijelom 'plešućom' macom.
 
Jan Steen, genre scena, i detalj slike, dječak s macom (dole)
Dječak koji pored kamina nježno drži macu (opet umiljatu bijelu ljepoticu), privlači pogled promatrača svojim položajem i pokretom- kao i na nekim drugim slikama, dječak ima žlicu..- možda hrani macu?
U svakom slučaju, vidljiva je velika prisnost mace i dječaka, što pokazuje da je ovaj veliki majstor odlično poznavao mace i izuzetno opažao male životne detalje svoje okoline.
 
Adriaen Brouwer (1605.-1638.) scena iz gostionice, oko 1630. i detalj bijele mace.
Poput Steena, nešto stariji nizozemski slikar Brouwer prikazivao je slične ljude u gostionici, u opuštenim trenucima veselja i smijeha. Dok neki još uvijek piju i jedu a drugi su klonuli od količine pića, mala bijela maca marljivo glođe bačenu koščicu. Primjetno je da boja macinog krzna predstavlja akcent bijeloga, koji se harmonično nadopunjava s bijelom bojom kapica ljudi. Pritom je maca zadubljena u svoje hranjenje i vrlo dražesna, čime je čitava slika življa i zanimljivija.

Dole: detalji maca s drugih slika Jacoba Jordaensa

 
Mace su često prisutne na Jordaensovim slikama kao detalj: pojavljuju se sklupčane u uglu, ispod stola, stolice.. i najčešće mirno prisustvuju prizoru, nezainteresirane za živahne ljude i događaje. Pritom je vidljivo slikarevo dobro poznavanje mačjeg roda, isto tako vješto je prikazivao i druge životinje.
 
Jacob Adriaens Backer (1608.-1651.), Rajski vrt, i detalj dviju maca (dole)
Na slici manje poznatog flamanskog slikara Backera simultano su prikazani Prvi grijeh i Izgnanstvo. Na pomalo naivan način i vrlo romantično su prikazane životinje koje zadovoljno žive u međusobnom miru. Među njima su i dvije bucmaste tigraste mace.
 
Pedro de Orrente (1566.-1645.), Krist s mladićima u Emausu, Magyar Svépmüvészeti, Budimpešta
 
Orrente, detalj gornje slike.
Španjolski slikar de Orrente prikazao je macu i psa u prvom planu slike. Premda se radi o biblijskoj sceni s još prisutnim elementima renesanse, maca zauzima važnu poziciju: likovi psa i mačke vizualno spajaju lijevu i desnu stranu slike. Pritom je maca naslikana znalački, njezin karakterističan pokret je prikazan vrlo jednostavno i precizno.
 
Domenichino (1581.-1641.), freska 'Apolon ubija Kiklope' prenesena na platno, 1617. Nacionalna galerija, London.
Domenichino, pravim imenom Domenico Zampieri iz Bologne, u svojem radu odražava kombinaciju kasnomanirističkog i baroknog stila.
Slikao je freske u Rimu, a zbog svojeg vrlo sporog načina rada dobio je nadimak 'Vol'. Njegova maca je naslikana pedantno i s naglašenim grafizmom te djeluje pomalo poput dražesne karikature.
 
Govaert Camphuysen, Mačka i golub na prozoru, oko 1650.
Alegorijski prikaz miroljubivih mace i goluba na prozoru, uz kutijicu s nakitom i drugim predmetima. Ovaj simbolički višeslojni prizor pokazuje kako detalj koji je nekad bio tek djelić veće i važnije teme, u baroku postaje samostalna slika. Glavne aktere, macu i goluba, slikar intenzivno proučava u svojoj okolini te im na slici daje novo značenje.
 
 

Barok I. dio
 
Obnovljeno prijateljstvo
 
Cornelis Bloemart (1603.-1692.), Dječak s mačkom, 1630.
CAT PRINTS, by Elisabeth Harvey Lee *
 
Istražujući umjetnost baroka u potrazi za slikama na kojima su prikazane mačke, nailazimo na mnoge na kojima su prisutni pripadnici mačjeg roda.
Prvi puta nakon staroegipatske umjetnosti, u mnoštvu maca moguće je birati one koje su dojmljivije, vještije ili osjećajnije prikazane. Kako se u razdoblju baroka povećao broj slikara i različitih umjetničkih središta, tako je raznovrsniji i doživljaj mačaka.
Barokna maca je od poludivlje zvijeri koja proždire perad na scenama flamanskih mrtvih priroda, preko uobičajenog stanovnika kućanstva, do bliske čovjekove prijateljice.
U baroknim slikama pojavljuje se prvo pravo iskazivanje osjećaja prema mačkama, što je možda najljepši vid baroknog slikarstva koji govori o mačkama, ali i o ljudima toga doba.
Europska umjetnost između 1600. i 1800.godine obuhvaća mnoštvo smjerova u raznim zemljama te se više okvirno svodi pod zajednički naziv 'barok'.
U ovom su razdoblju snažnije naglašene specifične nacionalne težnje i sklonosti, koje se reflektiraju u umjetnosti različitih područja Europe. Premda je barok 'rođen' u Rimu, obilježavaju ga pojedina istaknuta središta procvata umjetnosti poput rimskog baroka, francuskog 'grand sieclea' u Versaillesu, flamanskog slikarstva, ili umjetnosti njemačkih kneževskih dvoraca.
Barokna umjetnost označava napuštanje klasičnih proporcija renesanse, donosi novi pokret i dinamiku. Začetnikom baroka smatra se Michelangelo, koji je u svojim kasnim djelima polovinom 16.stoljeća razbio skladnu uravnoteženost kompozicija i zanemario idealne ljudske proporcije u svrhu naglašene dramatike, čime je utjecao na brojne kasnije umjetnike. Barokno slikarstvo intenzivira dubinu prostora snažnim kontrastima svjetla i sjene te zračnom perspektivom.
Tematski se uvode novi slikarski motivi kao što su genre scene i mrtve prirode, vedute i interijeri, a uz portrete i aktove sve zastupljeniji su i pejzaži. Razvojem slikarskih motiva u skladu s duhom vremena, maca postupno postaje sve važnija: od sporedne uloge i živopisnog detalja, ona tijekom vremena zauzima sve veći prostor slike, da bi napokon dobila glavnu ulogu i 'platno za sebe'.
 
Cornelius Visscher(1629.-1662.) Mačka, gravura iz 1657.
Ovaj dojmljiv portret mace odaje osnovne karakteristike baroka: pažljivo dokumentirani prizor iz okoline postao je samostalan slikarski prizor. U oblikovanju su primjetni snažni kontrasti svjetla i sjene, čime se naglašavaju prostornost i trodimenzionalnost likova. Na ovoj naizgled mirnoj slici ipak se odvija mala drama: miš se hrabro šulja iza mačke, vidjevši da je ona nezainteresirana. Kontrast uznemirenog miša u stanju pripravnosti još više naglašava smirenost usnule mace. Slikar time pokazuje da ljepotu treba tražiti u malim detaljima svakodnevice..
 
Barokno slikarstvo sjeverne Nizozemske počiva na jedinstvenom razvoju još od slikarstva braće Van Eyck u 15.stoljeću. Protestantska područja doživljavaju procvat slikarstva pod utjecajem talijanskih majstora, pogotovo Caravaggia od kojega preuzimaju dominantnu upotrebu svjetla i sjene.
Tematski se usredotočuju na svakodnevan život čovjeka, građanina i seljaka. Uz interijere i povijesne scene, slikari naročito usavršavaju mrtvu prirodu i genre scene -prizore iz svakodnevnog života, slikajući male radosti svakodnevice i detaljno bilježeći prizore iz svoje okoline.
 
Samuel van Hoogstraten (1627.-1678.) 'Anemična dama',
i detalj mace
Nizozemski slikar Hoogstraten bio je jedan od Rembrandtovih učenika.
Njegova maca koja mirno sjedi uz bolesnicu je prava kućna ljubimica, i detalj slike koji pridonosi toploj atmosferi prizora.
Barokno slikarstvo donosi novi odnos između slikara i portretiranih ljudi: ovdje vidimo da maca, isto kao bolesnica i ljudi iza nje, svjesno pozira slikaru. Detalji poput svjetlosti koja dijagonalno pada na likove i kontrasti svjetla i tame u prostornim planovima, kao i položaj grupe likova i naglašavanje njihove osvjetljenosti prema tamnoj pozadini, elementi su koji stvaraju baroknu 'kazališnu' atmosferu slike.
Čitava scena je namještena i precizno uređena, upravo da bi svjedočila realnosti. Direktni pogledi portretiranih naglašavaju njihovu komunikaciju sa slikarom, odnosno s gledateljem slike..
 
Cornelis de Man (1621.-1706.), Igra, 1670.,Muzej umjetnosti, Budimpešta
i detalj slike
Lijepa, smirena, njegovana i dobro odgojena kućna maca smjestila se u blizini peći, i dobrostivo drži na oku svoje vlasnike. Ova nizozemska slika prikazuje uobičajenu ugodnu večer koju dobrostojeći građanski bračni par provodi uz društvenu igru, a maca je neizostavni dio tople domaće atmosfere.
 
Louis Le Nain (1593.-1648.), Seljačka obitelj, oko 1640., Louvre
Za razliku od prijašnje slike koja prikazuje bogatije ljude u njihovom domu, djelo francuskog slikara Le Naina (braća Le Nain) daje nam uvid u jednostavan život seljačke obitelji. Ova veličanstvena, izrazito dojmljiva slika ujedno je remek-djelo baroknog slikarstva te odaje klasičnu uravnoteženost i jasnoću oblika. Prikazano je ljudsko dostojanstvo siromašnih bez uljepšavanja ali i bez humora ili satire, a mala maca i pas portretirani su jednako pažljivo kao i njihova obitelj.
 
Louis Le Nain, detalj mace
Nema sumnje da je mačkina uloga lovca na glodavce bila važan razlog njezine prisutnosti u domovima, a njezina zaigranost pružala je utjehu ljudima i djeci koji su živjeli u velikom siromaštvu. Čak i kad su tanjuri bili prazni, možda tim više, živahne su mace bile dobrodošao član kućanstva.
 
Louis Le Nain, Posjet baki, i detalj slike (dole)
Slična smirena atmosfera vlada na slici na kojoj vidimo brojne unuke koji su došli u posjet svojoj baki. Dok starica zadovoljno promatra djecu svoje djece, ispod njezinog stolca smjestila se tigrasta maca. Iako slikom dominira vedar, pomalo svečan ton susreta generacija, svjesni smo da se radi o trenutku koji nije svakodnevan. Maca koja 'čuva' svoju vlasnicu na uobičajenom mjestu, podsjeća nas na sve dane koje starica i maca provode u samoći, kad djeca i unuci odu.
 
Rembrandt Harmenszoon van Rijn (1606.-1669.), Sveta obitelj, 1646.
Gemäldegalerie Cassel
Maca s Rembrandtove slike prisustvuje još svečanijem trenutku, dio je prikaza Svete obitelji. Okruženje uobičajenog, skromnog doma naglašava emotivnu razinu slike- uvučeni smo u stvarnu obiteljsku atmosferu, prisustvujemo nježnom zagrljaju majke i djeteta dok se otac nalazi u polutami. Rembrandtovo majstorsko osvjetljenje pridaje likovima Marije i Isusa svetost i veličinu te ih izdvaja iz tamne dubine prostora. Naslikani zastor odaje nesvakidašnju kompoziciju i podsjeća nas da smo samo promatrači svetog trenutka.
Maca koja prisustvuje ovoj tihoj sceni nalazi se u samom središtu slike, ima izgled brižnog čuvara te se smjestila na tipičnu mačju poziciju: u blizini hrane i topline.
No to nije jedina Rembrandtova maca, sličnu kućnu ljubimicu nalazimo i na njegovom bakropisu s Marijom i malim Isusom.
 
Diego Velazquez (1599.-1660.), Tkalje, 1657., Prado
i detalj mace (dole)
Španjolski 'kralj slikara i slikar kraljeva' na svojoj je slici iz kasnog razdoblja prikazao i jednu usnulu macu. Dok čitav idealizirani prizor tkalja djeluje uzvišeno, predočavajući svakodnevan posao kao bezvremeni zanos, detalj male mice nas vraća u realnost: između odbačenih komadića i klupka vune na podu, jedna maca se udobno smjestila i drijema te pravi društvo zaposlenim ženama.
 
Vesele mace i veseli ljudi
 
David Teniers mlađi (1610.-1690.), «Koncert mačaka», i detalj (dole),
Gradski muzej, Minhen.
Mačji koncert bio je humoristična tema već u renesansnom slikarstvu.
Prikazane mace djeluju pomalo groteskno, vjerojatno u skladu s ukusom slikara i njegove publike. Uz mace su prisutni majmuni i sova, također kao muzičari.
Teniers, nizozemski dvorski slikar koji je svojevremeno radio u Rubensovoj radionici, bio je čuven po svojim seljačkim scenama. Na jednoj takvoj satiričnoj slici također je prikazao macu (dole)
David Teniers, detalj mace sa slike iz 1650.godine.
 
Jan Steen 'Mačja lekcija plesa', detalj.
 
Jan Steen (1626.-1679.) jedan je od najvećih nizozemskih majstora genre scena i vjerojatno najduhovitiji. Često je prikazivao svakodnevne prizore, naročito one iz krčmi, a njegovo vrlo detaljno i oštro opažanje detalja može se objasniti njegovim vlastitim iskustvom, naime Steen je i sam bio vlasnik gostionice.
Njegove vrlo narativne slike obiluju pojedinačno okarakteriziranim likovima običnih ljudi u svakodnevnim i smiješnim situacijama, a mace su skoro nezaobilazan detalj ovih živopisnih prikaza. Na mnogim slikama ih nalazimo kao izvor smijeha i zabave; mace su u rukama djece i odraslih, negdje vidno negoduju zbog rastezanja ili diranja mačića, dok se drugdje prepuštaju igri i maženju..
 
Jan Steen, detalj slike 'Mačja obitelj', 1670., Magyar Svépmüvészeti muzej, Budimpešta. Dole: detalj slike, mačka i mačići
Veseli ljudi na ovoj slici predstavljaju radost življenja, no dok se oni zabavljaju, mačka žestoko reagira na diranje njezinih mačića. Steenova slikarska vještina i moć opažanja stvarne okoline primjetne su u mnoštvu živopisnih detalja, a možda ponajviše u prikazu ljutite mace i njezinih dražesnih, zbunjenih mačića.
 
Jan Steen , Djeca čitaju mački, detalj, 1663.
Još jedan detalj iz Steenove okoline: maca koja pomirljivo pušta da joj djeca pokazuju knjigu, očito je navikla na nošenje i igru s djecom. Vještina slikara uočljiva je u prikazivanju djece i mace- koje je podjednako teško zadržati u mirnoj poziciji za slikanje!
 
Jan Steen, Glazbena lekcija,
i detalj slike s macom i psom
Još jedan prikaz nasmijanih ljudi u interijeru, koji odražava Steenov pogled na život - suvremenici su ga smatrali dobrodušnim i vedrim čovjekom, što njegove slike samo potvrđuju. Ova je upotpunjena zanimljivim detaljem u prvome planu, likovima mace i psa koji su nagrađeni tanjurom hrane. Ne treba sumnjati da je Steen naslikao ono što je svakodnevno viđao, i što nam je svima poznato: dok se mršavi pas bezuspješno trudi prići hrani, maca je već prionula na pražnjenje tanjura..
 
Jan Steen, 'Poslije pijanke' i detalj slike (dole).
Rijksmuseum, Amsterdam
Steenova slika predočava još jednu stvarnu situaciju iz života, gdje duhovito prikazuje bračni par koji je očito previše uživao u piću.
Nema sumnje da je Steenu njegovo gostioničarsko iskustvo pomoglo u realističnosti ovoga prizora, ljude je prikazao u ironičnom prijateljskom tonu, s pozicije čovjeka koji ih dobro poznaje i razumije. Smirena maca koja zbunjeno gleda pijane ljude predstavlja jedinu trijeznu osobu na ovoj živahnoj slici!
 
Jacob Jordaens 'Kralj pijanac', i detalj slike (dole)
Flamanski majstor Jacob Jordaens (1593.-1678.) smatra se, uz Rubensa, najvećim slikarem flamanske škole. Poznat je po slikama biblijske, mitološke, povijesne i alegorijske tematike, kao i po svojim portretima. Imao je istog učitelja kao Rubens, za kojega je kasnije povremeno slikao. Na Jordaensovim slikama primjetan je utjecaj talijanskog baroka, izražen u toplini boja, snažnom realizmu i kontrastu svjetla i tame.
Pritom njegove alegorijske slike često posjeduju veliku dozu humora, vidljivu i na slici 'Kralja pijanca'.
 
Jacob Jordaens, 'Satir u seljačkoj obitelji' 1620., Pinakoteka, Minhen
i detalj slike (dole)
Jedna od najdojmljivijih baroknih maca svakako je ova Jacoba Jordaensa. Premda predstavlja tek maleni detalj slike, maca je vrlo pažljivo i precizno portretirana. Ne samo da je njezin fizički izgled filigranski točno prikazan, njezin stav odražava i psihičku dimenziju. Čitava slika sastoji se od snažnih kontrasta svjetla i tame, tako i macin lik izranja iz tamnog prostora. Svjetlost koja je obasjava i prenosi se na druge oblike slike, snažno se zrcali u njezinim očima. Ova je maca jedna od onih neponovljivih slikarskih figura koje je dovoljno jednom vidjeti, da ih zapamtimo zauvijek.
 
Giovanni Benedetto Castiglione (1609.-1664.), Noina žrtva, i detalj.
Palazzo Bianco Genes
Na slici medju drugim životinjama, ponovno nalazimo smiren i pomalo izdvojen par maca. Slika talijanskog majstora odaje tipičnu baroknu pokrenutost i atmosfersku perspektivu beskrajnog prostora, uz tople zemljane tonove prikazanih oblika.
Dvije lijepe, profinjene mace smještene su u desnom donjem uglu slike, ne sudjeluju u dramatičnom zbivanju već nas mirno promatraju.
 
Faustino Bocchi (1659.- 1742.), priv.kolekcija
Bocchi, slikar iz Brescie, prikazivao je fantastične simboličke scene s liliputancima i izmišljenim životinjama, na kojima se pojavljuju i mace. Na gornjoj slici je takav čudesan prizor pun humora, u kojem je maca glavni lik. Bez obzira na maštovite radnje brojnih malih ljudi, velika se maca doima smirenom- a pritom nas umiljato gleda, poput prave kućne ljubimice koja je slikaru poslužila kao model.
Na donjoj slici punoj liliputanaca, ljudi-pilića i životinja koje se legu iz jaja, prisutna je i jedna sasvim normalna maca. Štoviše, velika tigrasta maca kao da se čudi liku ispred sebe, dvoumeći između lovačkog instinkta i straha od neobičnog stvora.
 
Faustino Bocchi, Alegorija fertiliteta, priv.kolekcija.
 
Giovanni Lanfranco (1582.-1647.) Muški akt s mačkom, 1620.
i detalj mladića i crno-bijele mace
Lanfranco, Domenichinov najveći konkurent u slikanju rimskih freski, očito je vrlo dobro poznavao mačji rod. Na gornjoj slici se to vidi u detalju mace koja intenzivno gleda u svojeg vlasnika. Mačkino zurenje u lice mladića i karakterističan pokret, ukazuju na njihovu povezanost i prijateljstvo. Ova maca (ili mačak) je toliko točno portretirana, da je možemo usporediti s bilo kojim današnjim mačjim ljubimcem. Pritom postaje mnogo više od 'samo detalja', čitava slika je nezamisliva bez ove zaljubljene mace u središtu scene, pored svojeg vlasnika.
 
...
Premda barokne slike donose prikaze pojedinih voljenih maca, ne treba zaboraviti da je općeniti status mačaka bio još vrlo slab, u mnogim krajevima ih se i dalje povezivalo s vješticama i progonilo.
Primjetno je da su mačke općenito bile mnogo prisutnije na slikama 'običnih' ljudi, seljaka i siromašnih, dok se rijeđe pojavljuju na reprezentativnim portretima više klase- to je mjesto bilo rezervirano za mnogo cijenjenije pseće ljubimce.
Ipak, mnoge mace na baroknim slikama ukazuju na njihovu sve veću prisutnost i važnost u ljudskim domovima. Isprva tek kao detalj ili ukras slike, maca tijekom vremena postaje sve značajnija kao samostalan motiv, umjetnici je sve češće proučavaju i individualno prikazuju.
 
Charles Le Brun, crtež ljudskog i mačjeg lica- maske, 1670.
 
Koraljka Polaček, 2006.

Izvori:
* CAT PRINTS by Elisabeth Harvey Lee Katalog 125 grafika umjetnika od 16. do 20.stoljeća. Uključuje 64 stranica reprodukcija, s koricama u koloru i 8 ilustracija u koloru. Ima 2 stranice uvoda a svaki od 125 printova je popraćen potpunim opisom. ISBN 1-902863-02-X. Katalozi su dostupni na North.Aston@btinternet.com.

Drugi izvori:
Wikipedia i Wikimedia; Koty w sztuka; Chats en Vrac; Chat...c'est d'la Culture!; Catland; Cats in Art; Gato, solo gato
Tiskani izvori: R.Friedenthal 'Povijest umjetnosti kroz pisma velikih stvaralaca', 1963; L. Andrsen' Barok i rokoko' 1978.; H.W. Janson 'Povijest umjetnosti'; Matko Peić 'Evropski umjetnici' 1986. i dr.

 
© Copyright Notice - Materials on this site are copyrighted by author and other persons. You may not copy or reproduce any portion without written permission from the copyright holder.
 
Napomena:
Sadržaj ove stranice podliježe zaštićenom autorskom pravu njegovih vlasnika, stoga se ne smije ni u kojem obliku prenositi, distribuirati ni pohranjivati bez prethodnog pisanog odobrenja autora 'Mica-Mace'. Prije korištenja ove stranice, molimo upoznajte se sa tekstom Pravne obavijesti.
Copyright © 2008 Mica-Maca.