|
|
 |
|
|
Crvena
(krem) i crna (čokoladna, lilac, cinamon)
boja |
|
|
|
Geni odgovorni
za crvenu boju su O odnosno o. Gen O je dominantan
u odnosu na o gen, a to znaći da je dovoljno
da jednom bude prezentiran u paru da bi dlaka
bila crvena (krem). No, jako bitno je da je
to gen koji je isključivo vezan za X kromosom
(gen O ili o se ne locira na Y kromosomu).
Kako znamo da je kromosomska kombinacija mužjaka
XY, znaći da se gen za crvenu boju može prezentirati
samo jednom. Znaći kod crvenih (krem) mužjaka
je kombinacija gena OY. Ako je kombinacija
oY mužjak je crni (odnosno neka od varijanti
crne boje (plava, lilac, čokoladna) Kod ženki
kod je situacija drugačija jer one imaju XX
kromosomsku kombinaciju, a to znaći da se
kod ženke može prezentirati dva puta, odnosno
da bi ženka bila crvena na oba X kromosoma
mora imati O gen. To je OO kombinacija koja
daje crvene ženke (odnosno krem). Ako je kombinacija
Oo radi se o kornjačevinastim ženkama, dok
je kod kombinacije oo riječ o crnim odnosno
nekoj od varijanti crne boje (plava, lilac,
čokoladna) |
|
|
|
OY |
Crveni
mužjak |
| OO |
Crvena ženka |
| Oo |
Kornjačevinasta
ženka |
|
|
|
|
Crna,
čokoladna i cimetna boja |
|
|
|
Grupa gena
za crnu boju su B, b i bl. Gen B je dominantan
u odnosu na ostale što znaći da je dovoljno
da bude prezentiran samo jednom u kromosomskom
paru pa da dlaka bude crna.
Gen b je čokoladni, a recesivan u odnosu na
B gen, odnosno mora biti prezentiran dva puta
u paru da bi mačka bila čokoladne boje. Isto
je i sa bl genom za cimetnu (cinnamon) boju
koje je recesivan i u odnosu na b i B gen.
Moguće kombinacije su slijedeće: |
|
|
|
BB |
Crna
(homozigotna) |
| Bb |
Crna (heterozigotna)
nositelj čokoladnog gena
|
| Bbl |
Crna (heterozigotna)
nositelj cimetnog gena
|
bb |
Čokoladna (homozigotna) |
bbl |
Čokoladna (heterozigotna)
nositelj cimetnog gena |
blbl |
Cimetna (homozigotna) |
|
|
|
|
Diluted
(razrijeđene) boje (krem, plava, lila, fawn) |
|
|
|
Geni odgovorni
za pojavu pune boje ili razrijeđene su D odnosno
d. Gen D je dominantan u odnosu na d, što
znaći da u kromosomskom paru mora biti samo
jednom zastupljen i boja mačke će biti nerazrijeđena,
odnosno crna, crvena, čokoladna, crna kornjačevina
ili crvena kornjačevina. Kod diluted – razrijeđenih
boja je kombinacija gena obavezno dd, što
je vidljivo iz slijedećih tablica: |
|
|
|
Tamno
obojenje
|
Svijetlo
- razrijeđeno (diluted) obojenje
|
| Crna |
Plava |
| Čokoladna |
Lila |
|
|
|
|
Cimetna
|
Fawn
|
| Crvena |
Krem |
| Crna kornjačevina |
Plava kornjačevina |
Čokoladna kornjačevina |
Lila kornjačevina |
|
|
|
|
DD |
Tamno obojenje
(homozigot)
|
Homozigotni
tamni roditelj može dati samo tamne
mačiće,
dok je kod heterozigotno tamnih moguća
pojava (ovisno o drugom roditelju) i
svijetlih mladunaca |
Dd |
Tamno obojenje
Heterozigor – nositelj gena za razrjeđenje |
dd |
Razrijeđeno – svijetlo obojenje |
Dva svijetla (diluted – razrijeđene
boje) roditelja mogu dati samo svijetle
mačića |
|
|
|
|
Kako je vidljivo,
kornjačevine mogu biti samo ženke. Samo u
iznimnim slučajevima, kod genetskih promjena
mogući su i kornjačevinasti mužjaci, što je
vrlo rijetko, a i uglavnom su zbog kombinacije
gena sterilni.
U donjoj tablici su vidljive kombinacije gena,
ali kratko objašnjenje pojave kornjačevinastog
uzorka:
Kako je gen O dominantan, odnosno pokrivajući
geni u odnosu na gene B serije, tako je dovoljno
da na kromosomu bude zastupljen jednom i da
se prikaže samo crvena odnosno krem boja.
S toga ako je kod mužjaka zastupljen O gen,
mužjak će biti krem ili crveni jer Y kromosom
nije nositelj boje te s toga niti ne može
utjecati na nju.
Kod ženki je stvar puno drugačija. Na oba
X kromosoma možemo imati razne kombinacije.
Ako na jednom imamo O gen taj će kromosom
producirati crvenu odnosno krem boju. No,
ako na drugom X kromosomu nema O gena nego
samo oY, doći će do izražaja samo neki iz
B serije (B, b ili bl) taj će kromosom producirati
samo crnu (odnosno neku od varijanti crne
boje). |
|
|
|
Nenad
Bižić; 2007. |
|
|
|
|
