|
Felidae,
porodica mačaka stara oko 36 milijuna
godina, dijeli se na tri živuće potporodice:
Felinae ili «male mačke»; Pantherinae
ili «velike mačke», i Acinonychinae
odnosno geparde.
Klasifikacija porodice mačaka još
se povremeno izmjenjuje u skladu s
novim saznanjima, temeljenima na znanstvenim
analizama pojedinih izumrlih i živućih
vrsta*.
| |
|
Miacid,
daleki predak današnjih mačaka.
Sličan lasici i penjač po drveću,
imao je veći mozak od drugih
tadašnjih zvijeri, čime se objašnjava
njegov opstanak i razvoj. Fosilni
ostaci datiraju ga u doba prije
56 milijuna godina. |
Sve linije
zvijeri razvile su se od grupe Miacida,
malih sisavaca koji su se pojavili
nakon izumiranja dinosaura. Miacidi
su se vremenom razdvojili u dvije
grupe, Miacidae i Viverravidae.
Prije otprilike 48 milijuna godina,
Viverravidae su razvile natporodicu
mačkolikih životinja Feloidea
/Aeluroidea. Natporodica mačkolikih
također obuhvaća, uz Felidae,
i porodice Viveridae – cibetke,
Hyanidae – hijene, i Herpestidae
- mungose.
Prva «prava mačka»,
Proailurus, razvila
se prije 30 milijuna godina od Miacida
iz grupe Viverravidae. To je bila
mala mačka kratkih nogu i izduženog
tijela, njena je najpoznatija vrsta
Proailurus lemanensis čiji
je fosil nađen u Francuskoj.
| |
|
«Prva
mačka» Proailurus ,
koji je živio prije 30 milijuna
godina. Od današnjih mačaka
ga razlikuje način hodanja na
čitavim šapama (fotoilustracija:
J.Burkitt) |
Prije oko 20 milijuna
godina, Proailurus se razvio u Pseudaelurusa,
koji se razdvojio u dvije glavne grupe,
od kojih su kasnije nastale glavne
potporodice: «prave sabljastozube
mačke» (Machairodontinae),
i moderne vrste mačaka ili neofelidi
(Schizailurus).
Istodobno su se razvijale Nimravidae
(Paleofeldis) ili «lažne sabljastozube
mačke», koje s mačkama dijele tek
dalekog pretka Miacida. Izgledom su
im bile vrlo slične, njihovi fosilni
ostaci stari su od 36 do 5 milijuna
godina.
Ove «lažne mačke» (ili mačkoliki)
nastajale su četiri puta tijekom povijesti
evolucije: u Nimravidae;
Felidae; Creodonta,
i thylacosmilidi. Radi se o procesu
paralelne evolucije, odnosno razvoja
sličnih struktura kod životinja koje
nisu u srodstvu, poput krila kod ptica
i šišmiša.
Prije 18 milijuna godina razvio se
rod Acinonyx, prva moderna Felidae,
čija je jedina živuća vrsta današnji
gepard (Acinonyx jubatus).
Njegov najveći predak, Veliki euroazijski
gepard (Acinonyx pardinensis)
živio je prije 7,5 -3 mil. god. Bio
je vrlo slične građe i brzine kao
moderni gepard, te značajno veće visine
(90 cm ramena). Prethistorijski su
gepardi živjeli u Europi, Sjev.Americi,
Aziji i Africi.
Prije 12 milijuna godina razvio se
rod Felis, čije su najranije
moderne vrste bile izumrla Felis
lunensis (Martellijeva mačka),
te Felis manul (Pallasova
mačka) koja je opstala do danas. Izumrle
vrste su još: Felis attica;
F. bituminosa, F. dagetti,
F. issiodorensis i F.
vorohuensis.
Vjeruje se da je Martellijeva mačka
predak prvih malih divljih mačaka,
koje su se tijekom neolita zbližile
s čovjekom u dolini Nila.
Pallasova mačka danas predstavlja
najstariju živuću vrstu malih mačaka,
čiji fosilni ostaci sežu u doba otprije
10 milijuna godina.
Pallasova mačka
ili Otocolobus Manul, često
lovljena zbog krzna, danas je zaštićena
vrsta koja živi u gorskim predjelima
centralne Azije. Glave nalik risovoj,
duge guste dlake i s malim, polegnutim
ušima prilagođena je životu na niskim
temperaturama i velikoj visini. Pallasova
mačka smatra se mogućim pretkom modernih
dugodlakih mačaka.
Prije 4 milijuna godina razvio se
Miracinonyx, rod mačaka sličnih
gepardima. Vrsta Mirocinonyxa ili
«lažni gepard» nađena je u poznatoj
katranskoj jami La Brea u Kaliforniji
(LA), najznačajnijem nalazištu prethistorijskih
zvijeri, starom 38 000 godina.
La Brea je također otkrila ostatke
prave sabljastozube mačke Smilodon
fatalis, koja je izumrla kao
večina prethistorijskih zvijeri, tijekom
posljednjeg ledenog doba prije 10
tisuća godina. Osim izumrlih vrsta,
La Brea je sačuvala i fosile modernih
mačaka crvenog risa (lynx rufus)
i pume (Puma concolor).
| |
|
Smilodon
californicus (vjerojatno podvrsta
S. Fatalisa)
- fosil u Prirodoslovnom muzeju
u Washingtonu. |
Rod Panthera, «prave velike
mačke», razvio se prije 3 milijuna
godina.
Osim danas postojećih velikih mačaka,
obuhvaćao je i više izumrlih vrsta
poput: Panthera atrox (Američki
lav), Panthera gombaszoegensis
(Europski jaguar), Panthera leo
spelaea (Spiljski lav), Panthera
palaeosinensis i Panthera
pardoides (primitivni leopardi);
Panthera schaubi, i Panthera
toscana (Toskanski lav).
Velike mačke obitavale su na svim
kontinentima osim Australije i Antarktika,
no danas su im staništa drastično
smanjena i ugrožena.
|
Spiljski
lav, Panthera leo spelaea |
Vjeruje se da je Spiljski lav bio
najveća prava mačka prethistorije,
čak 25% veći od današnjeg Afričkog
lava.
Živio je u Aziji i Europi, prije 300
000 do 10 000 godina. Neki stručnjaci
smatraju da su pojedini primjerci
ipak preživjeli posljednje ledeno
doba i zadržali se u spiljama Balkana.
Ovi su lavovi poznati sa spiljskih
crteža prethistorijskih lovaca, s
kojima su se borili za spilje i teritorij.
Kronologija**
Klasifikacija
Klasifikacija
mačaka 2001. Oxford. U nedostatku
uvriježenih hrvatskih naziva za pojedine
vrste, korištena imena na engl.jeziku.
Copyright © Koraljka Polaček
for mica-maca.com
* Klasifikacija i starost porodice
Felidae još se ažuriraju, obzirom
na nove analize fosila i živućih mačaka
(DNK, DNA, i dr.). Također znanstvenici
različito datiraju nastanak porodice,
u razdoblje od prije 30 do prije 40
milijuna godina.
**Kronologija: tablica K.P., podaci
i slike prethistorijskih zvijeri:
Atlas
Virtual da Pre-Historia
Drugi izvori: Giga Šapice;
Lioncrusher's
Domain; Wikipedia;
Wikimedia
i dr. |
